Hrvatski glazbeni zavod (HGZ) najstarija je glazbena ustanova u Hrvatskoj. Osnovan je1827. u Zagrebu kao društvo ljubitelja glazbe (Musikverein) i djeluje neprekidno do danas, kada kao udruga građana ima 629 članova.

HGZ je bio pokretač mnogih oblika glazbenog života u Zagrebu:  organizirao je koncerte i izgradio zgradu s koncertnom dvoranom, osnovao glazbenu školu, izdavao skladbe hrvatskih autora i skupljao građu za glazbenu knjižnicu i arhiv.

Premda je prvi službeni naziv Društva bio Societas filharmonica zagrabiensis,  ono je u javnosti do sredine 19. st. bilo poznato kao Musikverein. Društvo je okupljalo glazbene amatere raznih zanimanja, te neke profesionalne glazbenike, a  prvi je koncert održalo 18. travnja 1827. u dvorani Kraljevske akademije (danas Gornjogradske gimnazije) na Katarininu trgu. Među svoje počasne članove HGZ je uvrstio Franza Liszta (1846), a od pokrovitelja je najvažniji bio nadbiskup Juraj Haulik. Društvo je nekoliko puta mijenjalo ime, a od 1925. se zove HGZ. Godine 1876. uselilo se u vlastitu novosagrađenu zgradu u Gundulićevoj ulici, gdje se nalazi i danas. U zgradi je i prva zagrebačka koncertna dvorana, izvanredne akustike. Uz nju je 1895. dograđena zgrada s malom dvoranom.

HGZ je 16. vedljače 1829. otvorio svoju glazbenu školu koja se brzo širila i napredovala, te je 1916. proglašena  konzervatorijem. Država ga je preuzela  1920.i poslije preustrojila u Muzičku akademiju, koja i danas dio svoje nastave održava u zgradi HGZ-a. Škola HGZ-a iznjedrila je mnoge važne hrvatske glazbenike a u njezinom su se vodstvu osobito istaknuli Juraj Karl Wisner von Morgenstern (Jedan od utemeljitelja HGZ-a te prvi dirigent društvenog orkestra), Vatroslav Lisinki, Ivan Zajc i Vjekoslav Klaić.

Od samog početka HGZ je priređivao društvene koncerte s vlastitim orkestrom, komornim ansamblima i solistima, a poslije je pozivao i ugledne strane umjetnike. Svoju nakladničku djelatnost započeo je Sbirkom različitih herv. napjevah (1862?), a od 1927. do danas sustavno izdaje važna djela hrvatskih skladatelja (40 naslova). HGZ dodjeljuje nagrade najboljim diplomantima Muzičke akademije, a od 1977. do 1997. bio je organizator kvadrijenalnog Međunarodnog violinističkog natjecanja "Vaclav Huml".

Veliku vrijednost ima HGZ-ova knjižnica, osnovana 1827. Od 1935. HGZ depozitno čuva zbirku muzikalija don Nikole Udine-Algarottija, vlasništvo krčke biskupije. U arhivu HGZ-a nalaze se ostavštine mnogih hrvatskih glazbenika te bogata arhivska građa o glazbenom životu Zagreba i Hrvatske. HGZ posjeduje i vrijednu zbirku instrumenata, u kojoj je npr. gitara Ivana Padovca.

U sklopu HGZ-a djeluju dva amaterska ansambla: Društveni orkestar i Društveni jazz orkestar (Big Band HGZ-a).